NAJVAŽNIJE VESTI :  
INFO
DA-ME
Verski kalendar
ort25. januar - Sveti Grigorije Bogoslov; prepodobni Publije
catJulijana, Maksim, Bl. Pio IX. Papa, Rikard, Držislav
mus15. Rebiul-evvel 1433. - Pun Mesec 21:54
jew14. Ševat 5772.
Kursna lista
07. 02. 2012.
EUR
EUR
106.56
USD
USD
81.25
CHF
CHF
88.29
GBP
GBP
128.43
BAM
BAM
54.48

twitter follow us

Vest
Promenite veličinu slova:
Čitaj mi!

U saradnji sa FTN i firmom AlfaNum

Šimonović: Srbija nije imala volje za poravnanjem

18. mart 2010. | 00:20 | Izvor: Beta
srbija, hrvatska, grb BEOGRAD -

Ministar pravde Hrvatske Ivan Šimonović ocenio je da Srbija nije imala volje da se vansudski reši spor kada se radi o međusobnim tužbama za genocid Beograda i Zagreba pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.

"Da je Srbija želela da se spor vansudski reši, verovatno bi tražila produženje roka za odgovor na hrvatsku tužbu i inicirala pregovore, a ne, kao što je to učinila, podnela protivtužbu i to još gotovo tri meseca pre isteka roka za odgovor na hrvatsku tužbu", ocenio je Šimonović u intervjuu za "Večernje novosti".

Na pitanje da li postoji volja u Hrvatskoj da se o tužbenim zahtevima razgovara van sudskog procesa, Šimonović je istakao da je otkad je pre 10 godina preuzeo zastupanje Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde "smatrao da je Hrvatskoj važniji sadržaj, a ne forma".

"Hrvatskoj je, po mom ličnom mišljenju, najvažnije jasno političko određenje Srbije prema ratu u Hrvatskoj i odgovornosti Miloševića i njegovih saučesnika, kažnjavanje počinilaca ratnih zločina, omogućavanje saznavanja istine o nestalima, kao i vraćanje odnesenog kulturnog blaga", izjavio je hrvatski ministar.

On je dodao da je naknada štete porodicama žrtava koja se, takođe, traži hrvatskom tužbom, "uvek imala prvenstveno simboličan karakter, a ne neku značajniju finansijsku dimenziju".

Komentarišući zahteve Srbije iz kontratužbe da se Hrvatska osudi za genocid, obeštete žrtve, procesuiraju počinioci zločina, hrvatski ministar je rekao da "Srbija može zahtevati šta hoće, ali pitanje je kolika je verovatnoća da se s tim zahtevom i uspe".

"Uostalom, čini se da su motivi podnošenja protivtužbe bili prvenstveno politički, a ne pravni: da se uspostavi neka ravnoteža u odnosu na hrvatsku tužbu", smatra Šimonović.

On je naveo da ukoliko ne dođe do nagodbe dve strane, "ako postupak bude tekao predvidljivim tempom", glavna rasprava mogla da se očekuje "za otprilike tri godine".


podeli vest sa prijateljima:

Pošalji prijatelju na email