13. maj - Sveta mučenica Glikerija
Filip Neri, Dizma, Zdenko
5. Redžeb 1433.
5. Sivan 5772.
Konuzin: Ugovor o evropskoj bezbednosti alternativa NATO-u
BEOGRAD -
Ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Konuzin izjavio je da on polazi od toga "da rukovodstvo Srbije zapaža neaktuelnost pitanja pristupanja NATO" i da je alternativa ovoj vojnoj Alijansi inicijativa ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva o sklapanju Ugovora o evropskoj bezbednosti.
"Pre nego što se odredite prema NATO, verovatno treba razmisliti koje odbrambene zadatke Srbija može da rešava u okviru te organizacije, ili u saradnji sa njom. Tako čini Rusija", rekao je Konuzin u razgovoru za "Novosti".
Saradnja na osnovama ravnopravnosti
Obavezan uslov jeste, istakao je Konuzin, da takva saradnja može da se razvija isključivo na osnovama ravnopravnosti.
"Osim toga, postoji li uverenost da u Beogradu i Briselu podjednako gledaju na probleme bezbednosti u Evropi, na Balkanu? Neće li mehanizam NATO postati poluga za vršenje pritiska na Srbiju?", upitao je Konuzin i ukazao da "situacija na Kosovu može da pruži odgovor".
"Članice Alijanse preuzimaju na sebe pravne obaveze u sastavu vojnog saveza. Neki 'regruti' već su pozicionirali sebe u istaknute strukture oružanih snaga. Drugi maštaju da preuzmu elemente sistema PRO. Protiv koga su oni upereni? Rusija ne može a da ne uzme ovo u obzir", rekao je ambasador Rusije u Beogradu.
Sa svoje strane, ukazao je, "orijentišem se na to da rukovodstvo Srbije zapaža neaktuelnost pitanja pristupanja NATO, da zna da je većina Srba protiv takve perspektive".
"Uz to, postoji alternativa", rekao je Konuzin.
"Inicijativa predsednika Dmitrija Medvedeva o sklapanju Ugovora o evropskoj bezbednosti, otvara mogućnost stvaranja podjednakih bezbednosnih uslova za sve države evroatlanskog prostora nezavisno od toga da li su članice vojno-političkih organizacija ili nisu", istakao je Konuzin i podsetio da je Srbija podržala ovu inicijativu.
Ruski kredit za četriri projekta
Ambasador Rusije u Beogradu najavio je da bi trebalo u februaru da definitivno budu izabrani objekti koje će obuhvatiti infrastrukturni deo ruskog kredita od 800 miliona dolara Srbiji.
"Nažalost, srpska strana je zakasnila sa slanjem dopunskih materijala, neophodnih za realizaciju ovog posla, što automatski pomera rokove njegovog završetka. Računamo, ipak, da je sledeći zajednički sastanak za definitivni izbor objekata u februaru, posle čega će srpska strana biti informisana o našoj odluci", rekao je Konuzin u intervjuu za "Večernje novosti".

Srpska strana je, prema rečima Konuzina, navela četiri projekta za koje planira da iskoristi ruski kredit: razvoj beogradskog železničkog čvora, uključujući završetak izgradnje stanice "Prokop", rekonstrukcija deonice Beograd-Bar, izgradnja pruge Valjevo-Loznica i modernizacija pruge Niš-Dimitrovgrad.
Konuzin je, takođe, ocenio da su Srbija i Rusija postigle strateški nivo saradnje i dodao da dve strane već "koordinišu poteze oko međunarodnih pitanja, kao što su ona vitalna".
"Postoje planovi da se bilateralna trgovinsko-ekonomska razmena podigne na viši nivo. Pojačavamo sporazumnu bazu odnosa. Unapređujemo programe kulturne i obrazovne saradnje. Sve to našim odnosima daje poseban prisan i dinamičan karakter", rekao je Konuzin.
Situacija u BiH
Ruski ambasador je komentarišući situaciju u BiH naveo da su "sazreli svi preduslovi za prekid delatnosti Kancelarije visokog predstavnika i njenu transformaciju u Misiju specijalnog predstavnika EU, uz obavezno obustavljanje specijalnih bonskih ovlašćenja".
"Ubeđen sam da je stanovništvo u BiH u stanju da samostalno reši svoje domaće probleme bez prekomerne spoljne pažnje. Ovo se u punoj meri odnosi i na pitanje sprovođenja ili nesprovođenja referenduma. Ustavne promene se ne smeju mešati ili na bilo koji način povezivati sa planom primene Dejtonskog sporazuma", ocenio je Konuzin.
On je dodao da sve to "čini komplikovanim političku situaciju u BiH, u kojoj butmirski proces očigledno proklizava".
"Pa, ipak, duboko sam ubeđen da je dijalog moguć, a sve odluke, pa i one o ustavnim promenama, moraju se donositi uz saglasnost svih učesnika unutarbosanskog političkog procesa. Ne sme biti nametnutih odluka", naveo je Konuzin.
podeli vest sa prijateljima:
Ћир
Hu





Radio i TV uživo


Ostavite komentar