Ugašene "Novine serbske", zapaljen Rajhstag...

280. - Rođen je rimski vladar Flavije Valerije Konstantin (Flavius Valerius Constantinus), nazvan Konstantin Veliki, prvi rimski car koji je u hrišćanstvu potražio oslonac. Rođen je na tlu današnje Srbije u Naisusu, današnjem Nišu. Za Cara su ga 306. proglasili rimski legionari u Britaniji, posle čega je u nizu sukoba savladao suparnike i sam zavladao zapadnim delom Carstva. Od 312. vladao je kao savladar zajedno s carem Istočnog dela, Valerijem Likinijem (Valerius Licinius), a posle pobede nad njim 324., sam celim Carstvom do smrti 337. S Likinijem je 313. izdao "Milanski edikt", čime je ispovedanje Hrišćanstva legalizovano. Na Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. presudno je uticao na suzbijanje Arijanstva. Godine 324. započeo je izgradnju Konstantinopolja (Carigrada), koji je 330. proglasio prestonicom Carstva.

1807. - Rođen je američki pisac Henri Vodsvort Longfelou (Henry Wadsworth Longfellow), čija dela odlikuje veoma uglađen oblik, ali i konvencionalnost i naglašena didaktičnost i sentimentalnost, pod jakim uticajem nemačkih romantičara. Dela: indijanski ep "Hijavata", poeme "Evangelina", "Poeme o ropstvu", soneti "Božanstvena komedija".

1822. - U Beču su prestale da izlaze "Novine serbske". List su 1. avgusta 1813. pokrenuli i uređivali studenti medicine u Beču Dimitrije Davidović i Dimitrije Frušić. Štampan je građanskom azbukom i na jeziku koji je u znatnoj meri bio narodni.

1844. - Dominikanska Republika se odvojila od Haitija, i postala nezavisna država. U periodu između 1822.-1844. celo ostrvo je bilo jedinstvena republika, da bi se tada izdvojio bivši španski posed (Dominikanska republika), od negdašnjeg francuskog Haitija. Između 1861. i 1865. D.R. je ponovo bila pod Španskom vlašću.

1846. - Rođen je nemački sociolog, istoričar i književni istoričar Franc Mering (Franz Mehring), jedan od vođa i teoretičara levog krila nemačke socijaldemokratije i osnivača "Saveza Spartaka" i Komunističke partije Nemačke. Dela: "Biografija Karla Marksa", "Istorija nemačke socijalne demokratije", studija "Legenda o Lesingu".

1847. - Rođena je engleska pozorišna glumica Elen Ališa Teri (Ellen Alicia Terry), najveći tumač ženskih likova u delima Vilijama Šekspira u britanskom pozorištu u drugoj polovini 19. i početkom 20. veka. Posebno su upamćene njene kreacije Ledi Makbet, Ofelije, Dezdemone, Beatriče, Porcije, Viole. Vodila je 20 godina londonsko pozorište "Liceum" s Henrijem Irvingom, takođe slavnim glumcem tog doba, koji joj je najčešće bio partner. Napisala je autobiografiju "Istorija mog života", delo znatne književne vrednosti.

1881. - Rođen je islandski državnik Svejn Bjernson (Sveinn Bjoernšon), prvi predsednik Islanda posle proglašenja te ostrvske zemlje republikom 1944.

1887. - Umro je ruski kompozitor i hemičar Aleksandar Porfirijevič Borodin, pripadnik neformalne muzičke grupe "Velika petorica" i utemeljivač ruske simfonije i kamerne muzike. Od detinjstva je pokazivao i sjajan umetnički talenat i interesovanje za prirodne nauke. Kao dečak svirao je flautu i klavir, kasnije i violončelo. Inspirisao se ruskom narodnom muzikom, narodnim pričama i legendama i istočnjačkim folklorom. Dela: opera "Knez Igor", simfonija br. 2 ("Bagatirska simfonija"), simfonijska slika "U srednjoj Aziji".

1900. - Osnovana je britanska Laburistička partija, s Remzijem Mekdonaldom kao sekretarom.

1902. - Rođen je američki pisac Džon Štajnbek (John Steinbeck), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1962. Preplićući naturalizam s humorom, pisao je o životu eksploatisanih u vreme velike ekonomske krize tridesetih godina 20. veka, tegobnom životu seljaka bezemljaša, skitnica i probisveta, o animalnim porivima u čoveku i pobuni nekonformističke mladeži. Dela: romani "Plodovi gneva", "Zima našeg nezadovoljstva", "Istočno od raja", "Kvart Tortilja", "O miševima i ljudima", "U neizvesnoj bici", drama "Mesec je zašao", putopis "Putovanja s Čarlijem", esej "Kratka vladavina Pipina IV".

1905. - Kralj Petar I potpisao je ukaz o Univerzitetu, čime je Velika škola je preimenovana u "Univerzitet u Beogradu". Univerzitetu je Narodna Skupština Kraljevine Srbije osigurala visok stepen autonomije. Određeno da rektora - obavezno redovnog profesora Univerziteta - bira Univerzitetski savet, što ministar prosvete samo "prima k znanju". Naučna sloboda zajamčena je odredbom da nijedan profesor nije mogao biti otpušten zbog naučnih ili političkih uverenja. Posle Prvog svetskog rata pored Univerzitetskog saveta ustanovljeno je i Univerzitetsko veće i ni u jednom telu nije bilo ljudi van Univerziteta. Prva škola univerzitetskog ranga u Srbiji osnovana je 1808. odlukom vođe Prvog srpskog ustanka Karađorđa, ali je ugašena propašću ustanka 1813. Naredbom knjaza Miloša Obrenovića obnovljena je 1830, a 1833. premeštena je u Kragujevac, gde je od 1838. radila pod nazivom Licej (Liceum) ili Veliko učilište. Licej je 1841. vraćen u Beograd i 1863. uk
azom
kneza Mihaila Obrenovića preimenovan u Velika škola. Danas se uzima da je godina osnivanja Univerziteta 1838. kada je osnovan Licej.

1913. - Rođen je američki pisac Irvin Šo (Irwin Shaw), čija se proza odlikuje snažnom dramatičnošću, društvenom svešću i živim dijalogom. Borio se u Drugom svetskom ratu kao vojnik u Evropi i Africi. Dela: romani "Mladi lavovi", "Lusi Kraun", "Dve sedmice u drugom gradu", "Glasovi letnjeg dana", "Prosjak i lopov", "Bogataš i siromah", "Hleb na vodama", "Veče u Vizantiji", "Vrh brda", zbirke pripovedaka "Mornar sa Bremena", "Dobrodošli u grad", "Mešovito društvo", "Ljubav u mračnoj ulici", "Pet decenija", "Bog je bio ovde, ali je otišao ranije", "Šaputanja u Bedlamu", drame "Sahraniti mrtve", "Opsada", "Ljubazni ljudi", "Povlačenje u zadovoljstvo", "Sinovi i vojnici", "Ubica", putopis "U društvu delfina".

1932. - Rođena je engleska filmska glumica Elizabet Tejlor (Elizabeth Taylor), koja je debitovala 1942. u filmu "Lesi se vraća kući", postavši svetski poznata zvezda već kao devojčica. Ostali filmovi: "Mesto pod suncem", "Ajvanho", "Staza slonova", "Drvo života", "Džin", "Baterfild 8" (Oskar), "Kleopatra", "Hotel Internacional", "Mačka na usijanom limenom krovu", "Iznenada prošlog leta", "Ko se boji Virdžinije Vulf?" (Oskar), "Ukroćena goropad", "Dr Faust", "Odsjaj u zlatnom oku", "Tajna ceremonija".

1933. - Nacisti su zapalili zgradu Rajhstaga u Berlinu, optuživši za to komuniste, što je Adolf Hitler iskoristio da odmah naredi hapšenje 1.500 komunističkih funkcionera i optuži ih da su paljevinom dali signal za ustanak. Na procesu u Lajpcigu jedan od optuženih, bugarski revolucionar Georgi Dimitrov, razobličio je planove nacista, pa se suđenje pretvorilo u njihov fijasko.

1936. - Umro je ruski lekar i naučnik Ivan Petrovič Pavlov, osnivač Instituta za eksperimentalnu medicinu, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu 1907. Završio je bogosloviju, zatim medicinu. Pavlovljevi veliki teorijski i praktični uspesi - teorija uslovnog refleksa, proučavanje pljuvačne žlezde i varenja, proveravanje dejstva lekova na rad srca, proučavanje najviših funkcija kore velikog mozga - učinili su njegove laboratorije svetskim centrom fiziologije u koje su dolazili naučnici radi usavršavanja. Njegova teorija o uslovnim refleksima snažno je uticala na mnoge naučne discipline, posebno na psihologiju, psihijatriju i medicinu. Bio je otvoreni i uporni kritičar boljševika, ali ga je sovjetski režim tolerisao, i do smrti mu je pružao potrebne uslove za naučni rad.

1939. - Ujedinjeno kraljevstvo i Francuska priznale su vladu generala (generalisimusa) Franka (Francisco Franco Bahamonde), nasuprot legalno izabrane republikanske vlade koja je izgubila građanski rat. Franco će uvesti diktaturu, praćenu belim terorom, da bi kasnije obnovio monarhiju. Njegova vladavina bila je izrazito reakcionarna, naglašeno klerikalna, ali je obezbedila stabilnost i celovitost Španije sve do uspostavljanja demokratskog sistema pod vlašću kralja Huana Karlosa Burbonskog, koga je decenijama za preuzimanje vlasti pripremao sam Franko.

1952. - Održana je prva sednica UN u novom stalnom sedištu svetske organizacije u Njujorku.

1963. - U Dominikanskoj Republici je posle 33 godine okončan period diktature dolaskom na vlast izabranog predsednika Huana Boša, osnivača i vođe Revolucionarne Dominikanske Partije, koji je od 1930. živeo u izbeglištvu.

1968. - Donji dom parlamenta je ograničio useljavanje "obojenih" u Veliku Britaniju.

1976. - Eskimski lideri predočili su kanadskoj vladi da njihovom narodu pripada bezmalo pola miliona kvadratnih kilometara Kanade.

1976. - U negdašnjoj koloniji "Španska Sahara" - koju je vlada u Madridu predala na upravljanje Maroku i Mauritaniji - oslobodilački pokret Polisario je objavio osnivanje Saharske Arapske Demokratske Republike, poznatije kao Zapadna Sahara.

1978. - Egipat je ukinuo povlastice za Palestince u toj zemlji, izjednačivši ih sa ostalim Arapima.

1986. - Posle obaranja s vlasti, filipinski diktator Ferdinand Markos, dugogodišnji štićenik SAD, doputovao je na Havaje.

1990. - Nelson Mandela je doputovao u Zambiju, otpočevši tako prvo putovanje u inostranstvo posle 27 godina provedenih u južnoafričkim zatvorima.

1991. - Porazom Iraka završen je Zalivski rat SAD i savezničkih zemalja protiv te arapske zemlje. Iračani su morali da se povuku iz Kuvajta, koji su okupirali 1. avgusta 1990.

1994. - U eksploziji bombe koju su islamski teroristi podmetnuli u jednu maronitsku crkvu u Libanu poginulo je 10 vernika koji su pred oltarom čekali da budu pričešćeni.

1996. - Suspendovane su sankcije UN protiv Republike Srpske.

2002. - Muslimani su u državi Gudžarat na zapadu Indije zapalili voz pun hinduističkih vernika i usmrtili 58 ljudi, što je izazvalo talas nasilja u toj državi u kojima je ubijeno oko 1.000 ljudi.

2003. - Haški tribunal osudio je bivšu predsednicu RS Biljanu Plavšić na 11 godina zatvora.

2004. - Vođa japanske sekte Aum šinrikjo (Sekta vrhovne istine) Šoko Asahara osuđen je na smrtnu kaznu vešanjem zbog organizovanja napada nervim gasom sarin u tokijskom metrou devet godina ranije, kada je usmrćeno 12 ljudi.