Počinje snimanje grandioznog filma o Jasenovcu

KOZARSKA DUBICA - Uoči obeležavanja 64. godišnjice proboja nekolicine preživelih logoraša iz zloglasnog ustaškog logora "Jasenovac" u Drugom svetskom ratu, vlasti Republike Srpske i Srbije konkretizovale su planove o zajedničkom snimanju prvog dugometražnog igranog filma o tom koncentracionom logoru.

Govoreći o planovima Vlade RS, ministar prosvete i kulture RS Anton Kasipović izjavio je nedavno u Kozarskoj Dubici da je snimanje prvog igranog filma o koncentracionom logoru "Jasenovac", izuzetan projekat koji zahteva izvanredna imena u sferi scenarija i rediteljskog zahvata, ali je istakao da je posebno važno da film rade domaći autori.

"Ljudi ovde Jasenovac i zlo koje se u njemu dogodilo u Drugom svetskom ratu drugačije osećaju nego neki drugi ljudi i smatram da je to važna kopča", rekao je Kasipović i izrazio nadu da će u toku godine biti razrešene sve dileme vezane za filmski projekat "Jasenovac" i postignuta opšta saglasnost o konačnoj verziji snimanja filma.

Snimanje igranog filma "Jasenovac" 30. decembra prošle godine najavili su, kao zajednički projekat RS i Srbije, predsednik Vlade RS Milorad Dodik i predsednik Srbije Boris Tadić, koji su postigli dogovor o osnivanju zajedničkog odbora za snimanje, kako su izjavili, "velikog filmskog projekta "Jasenovac" , kojim će se očuvati pažnja na najgore mesto genocida nad Srbima u novijoj istoriji".

"Verujem da će film biti zajednički projekat RS i Srbije jer jedino tako on ima svoj puni smisao i uveren sam da će biti koprodukcija u smislu odnosa političke Banjaluke i političkog Beograda, ali i umetnika dve zemlje, naročito onih iz sveta filma", izjavio je Kasipović.

Film o najvećem srpskom stratištu

Vest o dogovoru predsjednika Srbije Borisa Tadića i premijer Republike Srpske Milorada Dodika da će Srbija i RS zajedničkim snagama snimiti film o ustaškom logoru Jasenovac sa velikom pažnjom preneli su svi regionalni mediji, navodeći da će dve vlade zajednički finansirati taj projekat za koji je prikupljena velika istorijska građa.

"Jasenovac je najveće srpsko stratište. Ovim filmskim projektom bi se na razumljiv, uverljiv i umetnički snažan način rasvetlio jedan deo srpske istorije i srpskog stradanja o kojem i dan-danas vladaju suprotna mišljenja", rekao je premijer RS Milorad Dodik za beogradske "Novosti".

"Ako danas mnogi traže da se tragedija u Srebrenici, gdje je stradalo nekoliko hiljada muslimana, pretvori u dan žalosti za celu Evropu, zašto bismo mi i dalje bežali od toga da ispričamo istinu o svojoj nacionalnoj tragediji i tragediji Jevreja i Roma u ustaškim logorima u Pavelićevoj Hrvatskoj", zapitao se Dodik i potvrdio da je sa predsednikom Srbije Borisom Tadićem dogovoreno da se za film "Jasenovac" izdvoje značajna sredstva kako bi se angažovali najpoznatiji svetski filmski stvaraoci.

"Razgovaramo o tome da se napravi jedan dobar scenario za snimanje filma „Jasenovac" i da na ovaj način pretendujemo na najviše filmske vrednosti koje mogu da se ostvare u ovom vremenu", rekao je premijer RS Milorad Dodik, tokom snimanja filma "Turneja" na teritoriji potkozarskih opštine RS.

On je naglasio da će ekipa koja radila na filmu "Turneja" biti srž budućeg projekta.

Pripreme za snimanje u toku?

Direktor Društva za proizvodnju filmova "Balkan film" Tihomir Stanić potvrdio je, polovinom februara ove godine, da je ta producentska kuća svoje sedište izmestila iz Banjaluke u Kozarsku Dubicu, gdje će u narednom periodu biti intenzivirane pripreme za snimanje prvog dugometražnog igranog filma o koncentracionom logoru "Jasenovac".

On je izjavio da je Društva za proizvodnju filmova "Balkan film" osnovano pre nekoliko godina, s primarnim ciljem da se unapredi kinematografija RS i podsetio da u produkciji te firme snimljen, a kasnije i distribuisan film "Turneja" Gorana Markovića, koji je bio srpski kandidat za nagradu "Oskar" i dobio niz veoma značajnih međunarodnih priznanja.

Pet miliona KM za uređenje spomen-područja

Kasipović je nedavno u Kozarskoj Dubici potvrdio da će Vlada RS ove godine izdvojiti pet miliona KM za uređenje Spomen područja Donja Gradina.

"Posebno mi je zadovoljstvo da ovu informaciju po prvi put mogu javno izreći upravo u Kozarskoj Dubici iz koje se već petnaest godina postavlja pitanje uređenja Spomen područja", rekao je Kasipović i istakao da je pitanje Donje Gradine veoma značajno za sve građane RS.

Direktor Spomen područja Milorad Bukva izjavio je da Vlada RS želi da Donja Gradina bude na nivou koji zaslužuje i da Spomen-područje bude "mesto hodoščašća za celo čovečanstvo".

"Posla će biti mnogo, a i krajnje je vreme da se ozbiljno radi na tom pitanju. Izgradićemo muzej, zatim spomenik žrtvama, a razmišljamo i o izgradnji informativnog centra i manifestacionog platoa", precizirao je Bukva i dodao da Spomen područje ima veoma značajne eksponate, koji predstavljaju "neoborive dokaze o ustaškom zločinu koji je rađen sistematski".

"To su pre svega 125 masovnih grobnica, grupisanih u devet grobnih polja, gdje je zakopano oko 366 000 ljudi, ostaci fabrike sapuna, što je takođe svedočanstvo o stravičnom zločinu koji je počinjen na ovom području, rekao je Bukva.

On je najavio da će najstravičniji dokaz zločina "topola užasa", kako su je sami logoraši nazvali, kada bude završeno uređenje Spomen područja sigurno biti mesto hodočašća, ali ne samo za srpski i jevrejski narod, nego za celo čovečanstvo.

"Donja Gradina je mesto u kojem se desila neviđena ljudska patnja i neviđena ljudska bestijalnost i moramo joj dati značaj kakav joj pripada - da svako na kugli zemaljskoj zna tačno gde se nalazi", izjavio je Bukva novinarima govoreći o Programu uređenja Spomen područja Donja Gradina.

Balkanska "fabrika smrti"

Koncentracioni logor Jasenovac, najveća "fabrika smrti" na Balkanu, otvoren je nedugo nakon uspostavljanja Nezavisne države Hrvatske, sredinom 1941. godine, a prestao je da postoji tek završetkom Drugog svetskog rata 1945. godine.

U Jasenovcu, koji je bio najsuroviji i najbrutalniji sistem logora smrti hrvatskih ustaša, ljudi su ubijani od 21. avgusta 1941. do 22. aprila 1945. godine.

Jasenovački logor smatra se najvećim koncetracionim logorom za istrebljenje ljudi na teritoriji nekadašnje NDH. Činio ga je kompleks od nekoliko podlogora duž rijeke Save, na plavnoj ravnici Lonjskog polja.

U Jasenovcu se nalazi od 210 do 241 kvadratnih kilometra masovnih grobnica, a Donja Gradina je bila najveće stratište i jedino područje jasenovačkog sistema logora smrti koje je do sada istraženo.

Prema zvaničnim podacima vlasti bivše SFRJ, u kompleksu logora svirepo je ubijeno više od pola miliona Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 120.000 antifašista, pripadnika drugih naroda i narodnosti. Među žrtvama Jasenovca je i više od 22.000 uglavnom srpske djece.

Ove brojke osporavaju vlasti Hrvatske, u čemu se posebno isticao pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Hrvatski nacionalni komitet za istraživanje zločina okupacionih snaga i njihovih saradnika je u svom izvještaju od 15. novembra 1945. godine navodio da je u Jasenovcu ubijeno od 500.000 do 600.000 ljudi.

U službenoj hrvatskoj istoriografiji broj žrtava logora procjenjuje se između 80.000 i 100.000, pri čemu postoje imena za 73 000 ubijenih.