NAJVAŽNIJE VESTI :  
INFO
DA-ME
Verski kalendar
ort13. maj - Sveta mučenica Glikerija
catFilip Neri, Dizma, Zdenko
mus5. Redžeb 1433.
jew5. Sivan 5772.
Kursna lista
26. 05. 2012.
EUR
EUR
115.76
USD
USD
92.32
CHF
CHF
96.26
GBP
GBP
144.48
BAM
BAM
59.18

twitter follow us

Vest
Promenite veličinu slova:
Čitaj mi!

U saradnji sa FTN i firmom AlfaNum

Književni biser: Ruske narodne biljine u izdanju SKZ-a

17. jul 2008. | 16:27 | Izvor: Tanjug

BEOGRAD - Srpska književna zadruga je kao posebno izdanje, koje ima sve kvalitete bibliofilskog, štampala knjigu "Ruskih narodnih biljina" koje je prevela, priredila i predgovor napisala Vera Horvat.

Radivoje Konstantinović, recenzent ovog izdanja govorio je o ruskim epskim narodnim pesmama (biljinama) i prevodu na srpski jezik, podsetivši da odavno nije bilo prevoda na naš jezik najstarije ruske književne baštine koja je pisana na staroruskom i rekao da ova knjiga čini čast SKZ-u koja njome pokazuje da ne zaboravlja na svoju misiju da pored najvažnijih dela srpske književnosti objavljuje i književno blago drugih slovenskih naroda.

On je primetio da je Horvatova izvela pravi prevodilački i istraživački poduhvat kada je iz fonda biljina odabrala 13 najreprezentativnijih primera.

Broj biljina se, inače, kreće od 130 do 400 zavisno od stava naučnika koji vode polemike da li se u te epske pesme mogu uvrstiti samo one koje su nastale od 9. do 13. veka ili i one iz novijih vremenima. To je, prema njegovom objašnjenju, posledica razvoja ruskog društva koje je bilo dugo veoma arhaično i tradicija usmene književnosti se održala sve do 19. veka.

Za Konstantinovića je bitno da je prevodilac uspešno izbegao opasnost da "prepeva" biljine u formu naših epskih narodnih pesama u kojima ima puno turcizama, koji nisu u duhu ruskih biljina, već je našla prave reči i sačuvala neki arhaični "šmek". Knjiga je, kako je rekao Konstantinović, pravi književni biser i namenjena je svima koji vole tradiciju.

Prema rečima urednika SKZ Dragana Lakićevića, njegov susret sa prevodima nekih biljina u mladosti nije bio uspešan jer su mu bila nejasne i hermetičke, ali je Horvatova uspela da ih majstorski prevede pokazujući "prefinjeno čulo za rusku pesničku muziku i sluh za srpski epski stih". On je objasnio da sama reč "biljine" znači da pevaju o nečemu što je nekada bilo.

Prema rečima Horvatove ruskim epskim pesmama privuklo ju je poreklo jer njena porodica potiče iz južnih krajeva Rusije gde je nastao središnji ciklus o knezu Vladimiru i Kijevu.


podeli vest sa prijateljima:

Pošalji prijatelju na email