NAJVAŽNIJE VESTI :  
INFO
DA-ME
Verski kalendar
ort28. januar - Prepodobni Jefrem Sirin; prepodobni Isak Sirin
catBl. Alojzije Stepinac, Vjeko, Vjekoslav, Lojzika, Ina, Hugo
mus18. Rebiul-evvel 1433. - Džuma
jew17. Ševat 5772.
Kursna lista
09. 02. 2012.
EUR
EUR
108.40
USD
USD
81.49
CHF
CHF
89.55
GBP
GBP
129.05
BAM
BAM
55.43

twitter follow us

Vest
Promenite veličinu slova:
Čitaj mi!

U saradnji sa FTN i firmom AlfaNum

Mrak: Nije ni Slovenija daleko od grčkog scenarija

16. mart 2010. | 05:25 | Izvor: Tanjug
slovenija LJUBLJANA -

Slovenija bi trebalo da vodi računa o "grčkom sindromu", ako ne ostvari brz pomak prema reformi ekonomije i restrukturiranju potrošnje, iako u pogledu spoljnog duga i deficita državnog bužeta ne može ni u relativnom smislu da se upoređuje sa Grčkom, upozorilo je nekoliko slovenačkih ekonomista u poslovnom prilogu današnjeg ljubljanskog "Dela".

"Gledano statički, položaj Slovenije znatno je bolji od grčkog, ali je problem u dinamici jer se podaci pogoršavaju. Ako se ne ostvare obećanja vlade o smanjivanju izdataka i ne smanji deficit, onda se ni približavanje grčkom scenariju ne može isključiti", izjavio je ekonomista Mojmir Mrak.

Ekonomista i profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Bogomir Kovač ističe da Grčka ima konkurentniju ekonomiju od Slovenije i da je zato, s aspekta potencijalnog rasta, u boljoj poziciji od Slovenije.

Iako smatra da "grčki sindrom treba ozbiljno shvatiti", Kovač tvrdi da je Slovenija i dalje daleko od njega i da sve evropske države manje-više imaju sličnih finansijskih problema sa "dubljim korenima", a da se kriza stvara tek kada "negativni podaci i tražene reforme izazovu reakciju javnosti".

Ekonomisti podsećaju da je spoljni dug od 2008. gotovo udvostručen, tako što je te godine iznosio "prihvatljivih" 22 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), lani se popeo na 34 odsto, dok je trenutno na visini od gotovo 40 posto BDP-a.

Ako bi se takav trend nastavio i ako vlada ne preduzme planirane mere, spoljni dug države bi se tom dinamikom do 2013. godine povećao na 54 odsto BDP-a, što bi "srušilo sistem javnog finansiranja i zakočilo razvoj zbog velikog pada kreditnog rejtinga i troškova servisiranja duga", navodi "Delo".


podeli vest sa prijateljima:

Pošalji prijatelju na email